Saznajte sve o alergijama

Danas se sama alergijska bolest smatra jednom od bolesti razvijenog svijeta u kojem živimo.

Prema nekim pokazateljima gotovo jedna četvrtina stanovništva pati od nekog oblika alergije, a u sve većem postotku to su djeca. Da bi tu statistiku ipak približili sredini u kojoj živimo potrebno je napomenuti da čak 150 000 gradana Grada Zagreba muče razne alergije, a taj broj se zahvaljujući ambroziji tijekom kolovoza i rujna penje sve do 250 000.

Da bi što bolje razumjeli alergije potrebno je odgovoriti na nekoliko osnovnih pitanja kao što su:

1. ŠTO JE TO ALERGIJA?
Alergija predstavlja prejaku reakciju našeg imunološkog sustava na tvar iz našeg prirodnog okruženja koju inače ne bi prepoznao kao štetnu. Takvu tvar koja izaziva alergijsku reakciju nazivamo ALERGEN.

2. KAKO NASTAJE ALERGIJSKA REAKCIJA?
Mehanizam same alergijske reakcije možemo objasniti ukoliko znamo da se naš organizam štiti od štetnih tvari kao što su virusi i bakterije stvarajući antitijela. Kod alergične osobe imunološki sustav tvar koja inače nije štetna pogrešno shvaća kao štetnu i počinje stvarati antitijela da bi se obranio. Ta antitijela nazivamo IMUNOGLOBULINI E (IgE). Imunoglobulini E vežu se na stanice mastocite prilikom čega dolazi do oslobađanja histamina koji izaziva alergijsku reakciju.
Alergijska reakcija može se dogoditi odmah ili par sati nakon kontakta sa alergenom, a može uzrokovati različite simptome. Može biti lokalna ili opća.

3. KOJI SU NAJČEŠĆI SIMPTOMI ALERGIJA?
Ovisno o načinu na koji je alergen ušao u naš organizam javljaju se različiti simptomi:
-suzenje očiju, podočnjaci zbog povećanog dotoka krvi, upala očnih kapaka (konjuktivitis), svrbež očiju, nosa i grla, začepljenost nosa, otežano disanje, blagi otok jezika, nepca ili ždrijela, kihanje, kašljanje, škakljanje u grlu, promuklost, kožni osip, svrbež kože, povraćanje, proljev…

4. KOJI SU NAJČEŠĆI UZROCI ALERGIJA- ALERGENI?
Skoro da nema tvari u našem okolišu koja nije potencijalni uzročnik alergije.
Alergene možemo podijeliti u dvije velike skupine:

INHALACIJSKI ALERGENI u koje ubrajamo pelud trava, stabala i korova, grinje, kućnu prašinu, plijesan, epitelne stanice pasa i mačaka….
To su alergije na tvari koje u organizam unosimo udisanjem.
Nakon što završi sezona peludne alergije koja završava nakon prestanka cvatnje drveća, trava i korova započinje sezona tzv. zimskih alergija. Naime iako traju cijelu godinu, tijekom sezone centralnog grijanja pojačavaju se simptomi alergije na prašinu, grinje i kućne ljubimce. Simptomi ovih alergija slični su klasičnoj prehladi (kihanje, curenje nosa ili svrbež) ali ne prolaze kao klasična prehlada.

NUTRITIVNI ALERGENI u organizam se unose hranom. Najčešći alergeni u ovoj skupini su: kikiriki, orah, badem, lješnjak i drugi orašasti plodovi, zatim riba, rakovi, školjke, i ostali morski plodovi, jaja, soja, i druge žitarice, a među voćem i povrćem najčešće alergije izazivaju jagode i kivi. Za alergiju na hranu nema lijeka pa je jedini način potpuno izbjegavanje hrane koja ju uzrokuje. Interesantno je napomenuti da su ljudi alergični na pelud nerijetko alergični i na jabuke, mrkvu, sirovi krumpir, grašak, kivi, celer, a alergični na jaja često na kožnim testovima reagiraju i na piletinu iako u stvarnosti piletinu mogu jesti bez posljedica. Jednom izražena alergija može nas pratiti cijeli život, a može se i povući nakon nekog vremena. Primjerice alergije na mlijeko najčešće se javljaju u male djece, no kasnije se često potpuno povlače.
Posebno treba istaknuti činjenicu da su neki ljudi alergični na namirnicu u svim oblicima, dok kod drugih reakcija ovisi o načinu na koji je namirnica tretirana.
Uz ove dvije velike skupine često se javljaju i alergijske reakcije na lijekove među kojima je na prvom mjestu penicilin, zatim alergije na ubode insekata i tvari iz našeg radnog okruženja.

5. KAKO SE TESTIRATI?
Postoji kožno testiranje koje se sastoji u tome da se tvornički pripremljeni ekstrakti različitih alergena ubrizgavaju pod kožu. Ukoliko je došlo do reakcije pojavit će se uzdignuto, crvenkasto područje na koži. Prema veličini otekline i brzini njenog pojavljivanja određuje se jačina alergijske reakcije. Rezultat je potrebno potvrditi određivanjem specifičnih IgE u krvi tzv. RAST testom.
RAST test je test koji Vam možemo ponuditi u našoj Poliklinici. Njime se laboratorijski određuje količina specifičnih IgE na određeni alergen u vašoj krvi. Time pouzdano možemo odrediti da li vaša alergija spada među slabije, jače ili pak one ekstremno visoke.
Za sam test nije potrebno biti natašte, ali potrebno je napomenuti da je bitno da ste bili u doticaju s alergenom na koji se želite testirati. Primjerice malo dijete koje nikada nije pilo mlijeko ne može imati razvijena antitijela koja bi ukazivala na alergiju na mlijeko i u takvom slučaju test će biti negativan.
Također uzmite u obzir da je ovaj test pouzdan ukoliko se radi 2 tjedna nakon pojave alergijske reakcije jer se unutar tog vremena stvaraju antitijela koja se detektiraju testom.
Nalaze testiranja za najčešće alergene dobivate isti dan, dok za one koje moramo posebno naručivati nalaze izdajemo unutar 3 tjedna.

Dakle ukoliko vam se čini da se prehlađeni duže vrijeme zapitajte se da li je to stvarno prehlada ili se ipak radi o alergijskoj reakciji na nešto što vas okružuje. Odgovor možete dobiti u istom danu sasvim jednostavnim testom.