Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije procjenjuje se da u svijetu danas više od 366 milijuna osoba boluje od šećerne bolesti, a stručnjaci procjenjuju da će, bez javnozdravstvene intervencije do 2030.g. taj broj porasti do 550 milijuna. Dijabetes je odgovoran za 4.6 millijuna smrti godišnje – svakih 7 sekundi umire jedan oboljeli. Osim toga, dijabetes je jedan od prvih deset uzročnika invalidnosti i komplikacija kao što su srčani udar, moždani udar, amputacije i oštećenja vida. Kod 50% osoba s dijabetesom bolest je još neotkrivena.
Koji su rizični čimbenici nastanka šećerne bolesti?
• pretilost ili prekomjerna tjelesna težina;
• nedostatak tjelesne aktivnosti;
• netolerancija na glukozu;
• neuravnotežena prehrana;
• starija životna dob;
• povišen krvni tlak i kolesterol;
• slučajevi dijabetesa u obitelji;
• gestacijski (trudnički) dijabetes;
• nedostatak tjelesne aktivnosti;
• netolerancija na glukozu;
• neuravnotežena prehrana;
• starija životna dob;
• povišen krvni tlak i kolesterol;
• slučajevi dijabetesa u obitelji;
• gestacijski (trudnički) dijabetes;
Kada treba posumnjati na pojavu šećerne bolesti?
Na dijabetes trebamo posumnjati kad se pojavi:
• učestalo mokrenje;
• pretjerana i učestala žeđ;
• pojačani apetit;
• gubitak težine;
• umor;
• smetnje koncentracije;
• povraćanje i bol u trbuhu (često zamijenjeni za simptome drugih bolesti);
• osjećaj bockanja ( „trnci”) u šakama ili stopalima;
• zamućen vid, česte upale te sporo zacjeljivanje rana.
• pretjerana i učestala žeđ;
• pojačani apetit;
• gubitak težine;
• umor;
• smetnje koncentracije;
• povraćanje i bol u trbuhu (često zamijenjeni za simptome drugih bolesti);
• osjećaj bockanja ( „trnci”) u šakama ili stopalima;
• zamućen vid, česte upale te sporo zacjeljivanje rana.